Dr Mladen Pešta se, nakon uspješno završene edukacije, pridružio timu ljekara koji u Zavodu "Dr Miroslav Zotović" Banja Luka primjenjuju terapiju udarnim talasima (shockwave) kod pacijenata sa dugotrajnim bolovima kod kojih ne pomažu analgetici i drugi lijekovi kao ni fizikalna terapija. Ovakva vrsta dugotrajnog bola najčešće se javlja u zglobu ramena, peti ili laktu. 

Terapija udarnim talasima smanjuje bol, razbija kalcifikate, poboljšava cjelokupnu funkciju zahvaćenog zgloba ili dijela mišićnoskeletnog sistema, a u Zavodu "Dr Miroslav Zotović" dostupna je uz uputnicu - preko Fonda zdravstvenog osiguranja RS ili uz lično plaćanje.

Za više informacija o ovoj vrsti terapije, prenosimo kratak intervju sa dr Mladenom Peštom, specijalistom fizikalne medicine i rehabilitacije.

Šta je šokvejv terapija ili terapija udarnim talasima?

To je neinvazivni tretman koji podrazumjeva upotrebu udarnih talasa u terapijske svrhe. Udarni talasi su po svojoj prirodi akustični talasi visokog intenzitata, i dostavljaju veliku količinu energije u povrijeđeno ili bolno tkivo te na taj način pokreće procese u organizmu koji dovode do smanjenja bola i poboljšanja funkcionalnosti.

Najčešće se koristi u fizikalnoj medicini, ortopediji i sportskoj medicini za liječenje različitih bolnih stanja tetiva i zglobova kao i sportskih povreda.

Postoji nekoliko mehanizama na koje djeluje, a danas se smatra da neovaskularizacija indukovana terapija udarnim talasima ima ključnu ulogu u oporavku tretiranih tkiva, kao i rastvaranje kalcifikovanih fibroblasta.

Kome je namijenjena ova vrsta terapija, tj. ko su kandidati za ESWT?

Šokvejv se koristi prije svega za liječenje hroničinih bolnih stanja, koja traju obično duže od 6 sedmica i slabo su reagovala na druge vidove konzervativnog liječenja (vježbe, fizikalne terapije npr. struje/ultrazvuk i slično), jedino u slučaju dokazanog kalcificirajućeg tendinitisa rotatorne manžetne ramena (kalcifikat u ramenu) je praktično terapija prvog izbora. Dakle ovo nije pogodna terapija za akutne bolove, bolove koji traju manje od 6 sedmica, i tu treba prvo započeti sa drugim vidovima terapije koji često i riješe problem.

Stanja koja se najčešće uspješno tretiraju šokvejv terapijom su: bolno rame uzrokovano prisustvom kalcifikata u tetivi rotatorne manžetne, plantarni fasciitis (petni trn), teniski i golferski lakat, skakačno koljeno, hronična tendinopatija ahilove tetive i bol u području velikog trohantera.

I u literaturi i kroz iskustvo terapija je najefikasnija prije svega za petni trn, zatim za kalcifikat u ramenu, skakačko koljeno i hroničnu tendinopatiju ahilove tetive, i kod ovih stanja navodi se efikasnost od preko 85%, što govori o zaista efikasnoj terapiji, ali ne i svemogućoj.

Postoje i neke druge indikacije, ali su one i dalje u fazi ispitivanja i nisu još zvanično ušle u širu upotrebi.

U čemu je prednost terapije udarnim talasima (šok wave)  u odnosu na ostale vidove liječenja?

Prije svega prilično visoka efikasnost u navedenim stanjima, a zatim činjenica da se terapija prvodi samo jednom u 7-14 dana, tako da pacijent nije u obavezi da svakodnevno dolazi na terapiju, samim tim je komplijansa dobra.

Kako izgleda sama terapijska procedura i da li je bolna?

Kao što je već napomenuto, procedura je neinvazivna, što podrazumijeva da ni na koji način ne oštećujemo tijelo, kao što je slučaj kod npr. davanja injekcija kada moramo da napravimo ubod, ili kod hirurših intervencija, ovdje to nije slučaj.

Sama procedura se izvodi tako da se pacijent postavi u odgovarajući položaj, označi se ili definiše regija koja se tretira, nekada se i markerom označi područje koje se tretira, zatim se nanese kontaktni gel na kožu i pristupa se samoj terapiji.

Terapijski aplikator je je jedna sonda, slična ultrazvučnoj, kojom se uz lagani pritisak klizi po regiji koja se tretira. Sama procedura jeste lako do umjereno bolna i po svim definicijama pacijent treba da tokom predure osjeća bol, koja ne smije biti neizdrživa. Pacijenti obično tu bolnost kasnije povezuju sa dobrim efektom liječenja.

Tretman traje u prosjeku svega 5-7 minuta.

Kako pacijetni trebaju da se ponašaju nakon tretmana i da li ima nekih neželjenih efekata?

Nakon tretmana pacijentu se objasni da se na tretiranom mjestu u toku dana ili večeri može javiti pojačana bolnosti, kod osjetljivijih osoba se može javiti modrica, ponekad sitna tačkasta krvarenja, ništa od toga nije zabrinjavajuće i u stvari predstavalja reakciju na tretman i to brzo prolazi

Savjetuje se da, ukoliko se ove promeje jave, na mjesto aplikacije stave hladne obloge, a po potrebi i uzme analgetik

Takođe se u određenim stanjima savjetuju i određene vježbe koje pacijent treba da radi kod kuće između terapijskih sesija, to su najčešće vježbe istezanja, naravno ne savjetuju se bilo kakva veća opterećenja ili sportske/rekreatvine aktivnosti koje uključuju tretiranu regiju.

Osim navedenog nekih drugih većih neželjenih efekata terapije nema, jako je bezbjedna za pacijenta, ono što je u principu najveći neželjeni efekat je da tretman ne uspije, tj. da pacijentu ne riješimo problem što se dešava u nekih 15-20% slučajeva.

Kada pacijenti mogu da očekuju poboljšanje i kolika je zapravo efikasnsot?

Kao što ovo nije terapija izbora za akutne bolove, već za hronične probleme koji dugo traju, tako ni rezultati nisu instant, mi šokvejvom polako pokrećemo mehanizme oporavka tkiva, u nekim slučajevima i razbijamo/razgrađujemo kalcifikate u tetivama, i za rezultat je potrebno vrijeme.

Uglavnom se radi 3-5 pa nekada i više (7) tretmana u jednom ciklusu, u nekim slučajevima je moguće i ponoviti ciklus terapija, a sve u cilju da se tkivo uvede u oporavak i da se izbjegnu agresivnije metode liječenja koje su sljedeći korak i koje su nekada ipak neophodne.

Kada pričamo o dobrom terapijskom odgovoru, pacijent navode poboljšanje već nakon treće procedure, ali ne treba se obeshrabriti ni ako nakon npr. 5 terapija u jednom ciklusu nema značajnijeg poboljšanja jer se i nakon jednog ciklusa terapija oporavak nastavlja i narednih 8 sedmica.

Kod kojih pacijenata ova procedura ne smije da se izvodi?

Postoje određena stanja kod kojih se šokvejv ne smije koristiti:

§  djeca kod kojih nije završen koštani rast

§  pacijenti sa implantiranim pejsmejkerkom

§  tretman u regiji nekih drugih implantata nako što je npr. vještački zglob

§  bilo kakvi problemi vezani za koagulacije krvi uključujući i sklonost ka krvarenju jedne strane i trombozu s druge, kao i uzimanje lijekova za koji razrjeđuju krv

§  tretiranje područja koje je zahvaćeno infekcijom

§  aktivna ili metastatka maligna bolest, nikako ne u regiji gdje postoji i minimalna sumnja da postoji kancerskih ćelija.

§  Trudnice (relativna kontraindikacija)

§  Direktno tretiranje velikih krvnih sudova i nerava

Gdje se procedura izvodi, i na koji način pacijeti mogu da se zakažu?

Usluga je dostupna u Zavodu za fizikalnu medicine i rehabilitaciju dr Miroslav  Zotović, na lokaciji u Trapistima, a pacijenti se mogu informisati ili naručiti telefonom 051/316-615.

Terapija se može raditi u uz uputnicu porodičnog ljekara preko Fonda zdravstvenog osiguranja RS, a i kao komercijalna usluga za pacijente koji nisu osiguranici.

Prije terapije je naravno uvijek potrebno obaviti pregled specijaliste, nekada i dodatne preglede koji uključuju uglavnom RTG ili Ultrazvučnu dijagnostiku zgobova i mekih tkiva, a nakon postavljene tačne dijagnoze onda ljekar procjenjuje da li je pacijent kandidat za ovu vrstu terapije.